Briga o sebi ključ je zadovoljstva i uspjeha: Zašto je važno sebe staviti na prvo mjesto?

Autorica: Jelena Ćubelić

Briga prema sebi čin je njegovanja odnosa sa samim sobom i pokazivanje sebe svaki dan na način na koji biste se pokazali za nekoga koga volite. Ljubav prema sebi nije nešto što činite jednom tjedno – ona se očituje svaki dan.

Pokazivanje ljubavi prema sebi ne znači sebičnost i odvajanje od svijeta. To znači naučiti primjećivati i obraćati pažnju na to kako se osjećate i što vam je potrebno. Briga o sebi pomaže vam da postanete autentičniji i ukorijenjeni u svemu što radite. To za svakoga izgleda drugačije. Za neke to znači kupanje uz svijeće. Za druge to znači odvojiti vrijeme i otići na planinarenje. Imajte na umu da ako su vaše baterije prazne, ne možete biti dobri ni za ljude oko vas. Tek kada se pobrinete za sebe i napunite svoje baterije moći ćete biti istinski tu za ljude koje volite i koji vas trebaju.

Temeljne ljudske fiziološke i psihološke potrebe

Briga o sebi započinje brigom o svom fizičkom zdravlju što je istovremeno i preduvjet da bismo se mogli baviti psihičkim zdravljem. Ljudi koji vode brigu o fizičkom zdravlju imaju bolje i psihičko zdravlje te nižu stopu psihičkih problema. Prije svega, važno je brinuti o svom tijelu i paziti što unosite u njega. To je jedino tijelo koje imate i koje vas treba služiti još dugi niz godina. Briga za fizičko zdravlje uključuje unošenje nutritivno bogate hrane, vitamina i vode u svoj organizam kao i tjelesnu aktivaciju tijela te učenje prepoznavanja potreba vlastitog tijela.

Osim osnovnih ljudskih fizioloških potreba za hranom i vodom, svaka osoba posjeduje temeljne psihološke potrebe. One su univerzalne, ali ih svi na različite načine zadovoljavamo. Ispunjavanje psiholoških potreba vrlo je važno za subjektivan osjećaj zadovoljstva i dobrobiti. Istraživanja pokazuju da je zadovoljavanje osnovnih psiholoških potreba snažan pozitivan prediktor zadovoljstva životom. Kada su potrebe zadovoljene, osjećamo zadovoljstvo i to nam daje motivaciju da se pokrenemo, a kao posljedica toga često dolazi i uspjeh u onome čime se bavimo.

Temeljne psihološke potrebe su:

1. Potreba za autonomijom – potreba da imamo mogućnost izbora, odlučivanja o vlastitim postupcima u skladu s vlastitim željama, preferencijama i interesima.
2. Potreba za kompetencijom – potreba za ovladavanjem određenim znanjima i vještinama. Ona uključuje osjećaj učinkovitosti i uspješnost u svojim interakcijama s osobama i stvarima.
3. Potreba za povezanošću – uključuje potrebu za bliskošću, ljubavlju i pripadanjem. U ljudskoj je prirodi da želimo stvoriti i održati bliske, privržene odnose s drugim ljudima. Želimo da nas drugi razumiju, prihvaćaju i cijene, da im je zaista stalo do naše dobrobiti.

Na koji način brigom o sebi utječemo na produktivnost, uspjeh i zadovoljstvo?

Kada brinemo o sebi postajemo emocionalno snažniji, učimo uspostavljati ravnotežu u svom životu, stvaramo skladne odnose s ljudima oko sebe, punimo svoje baterije i kao posljedica toga motiviraniji smo i imamo više inspiracije za nove poduhvate (privatne ili poslovne). Briga o sebi investicija je koja nam donosi dugoročni uspjeh i sreću.

Što već danas možete napraviti za sebe?

Imajte na umu da je u redu imati loš dan, svi ih imamo. U redu je ne osjećati se sretno cijelo vrijeme. U redu je ponekad reći ne, otkazati dogovore i natrpane rasporede da bismo uzeli vrijeme za sebe i napunili svoje baterije. Tek onda možemo biti dobri i za svoju okolinu. Dobro poznavanje sebe, svojih osobina, vrijednosti i aktivnosti koje vas opuštaju i pune vaše baterije ključ je osobnog zadovoljstva. Te aktivnosti vrlo su individualne i ono što jednu osobu opušta i puni baterije, drugu može umarati.

Kada pokušavate izgraditi navike brige o sebi, počnite s malim koracima i istražite kako briga o sebi izgleda za vas.

Evo nekih aktivnosti kojima možete povesti brigu o sebi već danas:

1. Provođenje vremena u prirodi
   Priroda je vječna inspiracija, pokretač i utjeha. Šetnja na svježem zraku popravlja nam raspoloženje, reducira stres i smanjuje osjećaj ljutnje, relaksira nas i čisti misli, pospješuje fizičko zdravlje, pruža osjećaj mira i povezanosti s prirodom.
2. Njegovanje bliskih odnosa
   Izgradnja kvalitetnih odnosa značajno utječe na zadovoljstvo životom. Njegujte odnose s bliskim ljudima i zapamtite, važnija je kvaliteta odnosa nego kvantiteta.
3. Zahvalnost
   Zapisujte stvari na kojima ste zahvalni svaki dan, razmišljate o njima aktivno jer na taj način prebacujete fokus na stvari koje su dobre i njegujete optimizam. Naš mozak evolucijski je naučen da bude usmjeren na negativne stvari, stoga je važno trenirati mozak da se nauči svjesno usmjeravati na ono što je trenutno pozitivno u našem životu. S vremenom to značajno utječe na kvalitetu vaših misli i života. Osjećaj zahvalnosti potiče optimizam, osnažuje imunološki sustav, potiče pozitivne emocije, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, smanjuje osjećaj usamljenosti i izolacije, vraća fokus u sadašnji trenutak.
4. Zapisivanje misli
   Znanstveno je potvrđeno da zapisivanje svojih misli, briga i zahvalnosti na papir svakodnevno u periodu od minimalno mjesec dana ima blagotvoran učinak na psihičko zdravlje i služi kao ispušni ventil za naše misli i brige i omogućava nam lakše nošenje s njima, ali i kao podsjetnik na naše ciljeve, želje i planove.
5. Hidracija organizma
   Hidracija organizma iznimno je važna za naše fizičko i psihičko zdravlje. Ponekad kada se osjećate umorno, imate probleme s kožom ili glavobolju zapitajte se pijete li dovoljnu količinu vode. Napravite si podsjetnik koji će vas podsjećati da pijete vodu kako bi vaš mozak mogao normalno procesuirati emocije i održati vaše tijelo zdravim.
6. Slušanje glazbe
   Kreirajte vlastitu listu s pjesmama koje vas opuštaju, relaksiraju, čine sretnima ili potiču da se ustanete i plešete.
7. Relaksacija – duboko (dijafragmalno) disanje
   Izdvojite nekoliko minuta svakog dana da u miru zatvorite oči i samo – dišite. Budite u kontaktu sa svojim tijelom barem 3-5 minuta dnevno bez da išta drugo radite.
8. Fizička aktivnost
   Rastezanje tijela, šetnje, trčanje, treninzi, yoga – pronađite fizičku aktivnost koja vama najviše odgovara. Njegujte svoje tijelo, kao i svoju dušu. Napravite svoju rutinu koju ćete prakticirati svakog dana ili barem nekoliko puta tjedno.
9. Živite u sadašnjosti
   Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. Zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla; ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti istovremeno.
10. San
    Nedostatak sna povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, povećava simptome anksioznosti i depresije, povećava rizik od dijabetesa, otežava kognitivne funkcije kao što su koncentracija, fokus, učenje, pamćenje, povećava rizik od prejedanja i prekomjerne tjelesne težine. Optimalna količina sna za odrasle osobe je od sedam do devet sati dnevno.
11. Offline vrijeme
    Barem sat do dva dnevno ugasite internet i društvene mreže da biste se povezali sa sobom i svojim mislima te maknuli od kaosa društvenih mreža koje vas bombardiraju i previše stimuliraju naš mozak “praznim” informacijama.
12. Aktivnosti koje vas opuštaju
    Pronađite aktivnost koja vas opušta – to može biti kuhanje i isprobavanjem novih recepata, čitanje knjige, odlazak u kazalište, gledanje filma, pokretanje novog hobija…

Zapamtite, ako naiđete na jednu stvar koja će vam odgovarati i koju možete integrirati u svoj život, a smiruje vas i pomaže vam, napravili ste dovoljno. I nemojte se opterećivati. Dajte sebi slobodu da istražujete. Pronaći jednu aktivnost ili ideju za nešto što će vam hraniti dušu i poboljšati raspoloženje možda nije lako, ali kada pronađete ono što je zaista po vašoj mjeri, to je zauvijek. Poslije možete samo nadograđivati temelj. Kada znate pravac, svaki vjetar je povoljan.